Skandalopetra - ronjenje sa kamenom i jednim udahom
Kako su grčki ronioci na sunđere stizali do dna sa jednim udahom i kamenom, zašto ih je ronilačko odelo skoro istrebilo i kako skandalopetra živi i danas.

Mnogo pre nego što su grčka ostrva postala odmor na jedrilici, najdublji posao u njihovim vodama obavljao se skoro bez ikakve opreme. Bez maske, bez peraja, bez vazduha. Ronilac, konop, partner u čamcu i glatki, teški kamen koji se zove skandalopetra.
Šta je skandalopetra?
To je pljosnat kamen, najčešće od mermera ili granita, težak između 8 i 14 kilograma. Ivice su mu zaobljene, a oblik hidrodinamičan, pa lako seče vodu.
To je cela oprema. Grčki ronioci na sunđere su je vekovima koristili da brzo stignu do dna i sačuvaju dah za posao dole.
Kako izgleda zaron sa skandalopetrom?

Konop
Ronilac je za kamen vezan tankim konopcem, a kamen je istim konopom vezan za čamac.
Spuštanje
Držeći kamen, ronilac skoči u vodu i ostaje miran i što uspravniji. Kamen radi sav posao: on je teg koji vuče nadole, kočnica kad treba usporiti i kormilo kojim se ronilac usmerava ka mestu gde želi.
Dno i povratak
Kad stigne dole, ronilac pušta kamen i radi: nekada je to bilo sečenje sunđera. Kad dođe vreme, ronilac stane nogama na kamen, a partner u čamcu ga izvuče.
Partner u čamcu
Partner ima svoje ime: kolauzeris, onaj koji drži konop. Njegov posao je jednako važan kao roniočev. Mora u svakom trenutku da zna koliko je ronilac duboko, da preko konopa oseti kada ronilac uspori da izjednači pritisak u ušima, da oseti kada kamen dodirne dno i da proceni pravi trenutak da povuče. Roniočev život je bukvalno u njegovim rukama.
Ko su bili ronioci na sunđere sa Kalimnosa i Simija?

Središte tog sveta bio je Dodekanez, pre svega ostrva Kalimnos i Simi. Čitave zajednice živele su od sunđera. Posade su provodile cele sezone daleko od kuće, roneći duž obala severne Afrike i Sicilije.
Zašto je ronilačko odelo stvari učinilo gorim?
Godine 1865. na Dodekanez je stiglo prvo ronilačko odelo sa šlemom, *skafandar*. Vazduh se pumpao iz čamca, pa su ronioci mogli da ostanu na dnu mnogo duže nego što dozvoljava jedan udah.
Niko tada još nije razumeo dekompresiju. Ronioci su izranjali prebrzo i ostajali paralizovani ili umirali nekoliko minuta posle izranjanja. Godine 1867, od 24 ronioca koji su radili sa 12 odela, njih 10 je umrlo za samo jednu sezonu. Prema nekim procenama, u prvih 50 godina upotrebe odela poginulo je oko 10.000 ronilaca na Mediteranu.
Koji je bio najdublji zaron sa skandalopetrom?
Najpoznatiji zaron sa skandalopetrom nije bio zbog sunđera. Godine 1913. italijanski bojni brod izgubio je sidro kod Karpatosa, a Statis Hadžis, ronilac na sunđere sa Simija, spustio se sa svojim kamenom na više od 80 metara da ga pronađe. Taj zaron se pamti kao prvi rekord u dubini u ronjenju na dah.
Da li se skandalopetra praktikuje i danas?

Stara tehnika je danas takmičarska disciplina ronjenja na dah, pod okriljem organizacije AIDA International. Pravila čuvaju duh sunđerarskih čamaca:
- Svaki tim ima dvoje: ronioca (*vutihtis*) i onoga koji drži konop.
- Ronilac sme da nosi štipaljku za nos. Ronilačko odelo, maska i peraja nisu dozvoljeni.
- To je jedina prava timska disciplina u ronjenju na dah: rezultat zavisi koliko od onoga ko vuče konop, toliko i od onoga ko zadržava dah.
Karpatos, ostrvo Hadžisovog zarona, bio je domaćin međunarodnog takmičenja u skandalopetri.
Gde se ova istorija oseća sa broda?
Kada plovite kroz Dodekanez, prošlost ronilaca na sunđere je svuda oko vas, u sunđerima koji se prodaju duž luka na Kalimnosu i Simiju. A kada tokom nedelje na jedrilici zaronite sa sidrišta da dodirnete pesak pet metara ispod broda, shvatićete koliko je zapravo daleko osamdeset metara.