Morska bolest na jedrilici - kako je sprečiti i šta pomaže

Zašto nastaje morska bolest, ko je skloniji, šta pomaže na brodu, o čemu da pitate farmaceuta i zašto je nedelja jedrenja blaža nego što mislite.

Žena u kokpitu jedrilice drži ruku na stomaku i gleda u horizont, iznad glave su joj znakovi pitanja

„Hoću li dobiti morsku bolest?" je jedno od pitanja koja najčešće čujemo pred nečije prvo jedrenje, posebno od ljudi koji nikada nisu jedrili. Opravdana briga, a iskren odgovor glasi: možda malo, i verovatno manje nego što mislite.

Morska bolest je česta, dobro poznata, i protiv nje može mnogo da se uradi. Evo zašto nastaje, ko joj je skloniji i šta zaista pomaže, na brodu i pre polaska.

Zašto nastaje morska bolest?

Mozak zaključuje kako se krećete na osnovu više izvora odjednom: očiju, unutrašnjeg uha (koje oseća pokret i ravnotežu) i mišića i zglobova. Obično se slažu. Na brodu ponekad ne. Ako čitate knjigu u kabini dok brod plovi, oči javljaju mozgu da se ništa ne pomera, a unutrašnje uho oseća svaki talas. Mozak dobija dve različite priče, i rezultat je morska bolest.

Znaci su lako prepoznatljivi: bledilo i osećaj hladnoće, znojenje, glavobolja ili vrtoglavica, pa mučnina. Što ranije reagujete, to bolje deluju saveti ispod. I dobra vest: kada pokret prestane, simptomi obično prođu.

Ko je skloniji morskoj bolesti?

U nezgodnim uslovima skoro svako može da je oseti, ali neki ljudi su skloniji od drugih:

  • Deca, otprilike od 2 do 12 godina. Deca mlađa od dve godine je retko dobijaju.
  • Žene, naročito u trudnoći, tokom menstruacije ili uz hormonsku kontracepciju.
  • Ljudi koji imaju migrene ili probleme sa unutrašnjim uhom.
  • Ljudi čiji roditelji, braća ili sestre takođe pate od nje: često je porodična.

Kod mnogih ljudi s godinama postaje blaža.

Nekoliko stvari je čini verovatnijom kod svakoga: loše prospavana noć, zagušljiv prostor bez svežeg vazduha i sama briga. Strah od morske bolesti može da je učini verovatnijom, što je još jedan razlog da čitate dalje.

Da li ću dobiti morsku bolest na jedrenju u Grčkoj?

Nedelja na jedrilici je blaža nego što mnogi zamišljaju, iz nekoliko razloga:

  • Pokret često prestaje. Tipičan dan kombinuje jedrenje sa dugim pauzama: kupanje i ručak u uvali, večera na ostrvu, noć na sidru ili u luci. A simptomi obično prođu kada pokret prestane.
  • Na sidru se brod baš blago ljulja. U luci se ne ljulja.
  • Telo se navikne. Ako se pokret nastavi, većina ljudi se navikne za dva do tri dana.
  • Uglavnom ste na palubi. Dok jedrimo, vreme provodite u kokpitu, na svežem vazduhu i sa horizontom pred očima, a to je najbolje mesto ako ste skloni mučnini.

To ne znači da se nikad ne dešava. Kada su talasi veći, neki ljudi će je osetiti, pa vredi znati šta pomaže.

Šta pomaže na brodu?

Žena za kormilom gleda u horizont na svežem vazduhu, a skiper pored nje podiže palac

Većina onoga što pomaže je jednostavna i ne košta ništa:

  • Ostanite u kokpitu, na svežem vazduhu. Izbegavajte pramac (prednji deo broda), koji se najviše pomera.
  • Gledajte u horizont ili u neku nepomičnu tačku na kopnu. Tako oči dobijaju nešto mirno što se slaže sa pokretom koji osećate.
  • Preuzmite kormilo. Kada upravljate, osećate svaki talas pre nego što stigne, a poznato je da osećaj kontrole pomaže, kao vozaču u automobilu. Skiper će vam ga rado prepustiti.
  • Knjige i ekrane ostavite za kasnije. Čitanje ili skrolovanje ispod palube dok brod plovi je klasičan okidač. Sačuvajte ih za sidrište.
  • Jedite lagano, ali ne preskačite obroke. Mali, jednostavni obroci su bolji od teške, masne ili ljute hrane, a ni prazan stomak ne pomaže.
  • Pijte vodu tokom celog dana, naročito po letnjoj vrućini.
  • Mirno veče pre plovidbe. Alkohol i kratak san povećavaju šansu za morsku bolest, pa ako vas brine sutrašnji dan, neka prvo veče u marini prođe bez žurke.
  • Ako počnete da se osećate loše, odmah recite skiperu, ostanite na palubi, gledajte u horizont i dišite polako. Ako to nije dovoljno, lezite u kokpitu, a ne u kabini, i zatvorite oči.

Koja sredstva protiv morske bolesti vredi probati?

Na stolu u kokpitu su narukvica, đumbir, dvopek, voda i tablete, a ruka žene uzima keks

Pre puta razgovarajte sa farmaceutom ili svojim lekarom. Oni znaju vaše zdravlje i šta je dostupno tamo gde živite. Nekoliko stvari koje je dobro znati pre tog razgovora:

  • Tablete i flasteri protiv mučnine u prevozu su najčešći izbor. Neke tablete se kupuju bez recepta, a za neke flastere, zavisno od zemlje, treba recept.
  • Uzmite ih pre polaska, kako kaže farmaceut ili uputstvo. Najbolje deluju pre nego što simptomi počnu, a mnogo slabije kada vam je već muka.
  • Mnoge izazivaju pospanost, pa ih ne mešajte sa alkoholom. Vredi da jednu probate kod kuće pre puta, da vidite kako na vas deluje.
  • Nije svako sredstvo za decu. Tražite ono koje odgovara njihovom uzrastu.
  • Đumbir, kao čaj, keks ili tablete, popularan je kućni lek. Istraživanja o njemu su neujednačena, ali nekima smiruje stomak.
  • Akupresurne narukvice: istraživanja nisu pokazala da deluju bolje od placeba, ali nekima pomažu.

Ako ste trudnica, imate neko zdravstveno stanje ili pijete druge lekove, pitajte lekara pre nego što uzmete bilo šta protiv morske bolesti.

Šta god da izaberete, kupite kod kuće i stavite na spisak za pakovanje.

Kako skiper pomaže kod morske bolesti?

Skiper i žena u kokpitu gledaju prognozu i pomorsku kartu, a skiper pokazuje zaštićenu uvalu

Skiper živi na brodu sa vama i cele nedelje prati prognozu, more i posadu. To pravi veliku razliku:

  • Ruta prema uslovima. Vetar i talasi zavise od regiona i doba godine. Skiper prati prognozu, a rutu predlaže i sastavlja u skladu sa vremenskim uslovima i vašim željama, pa vetrovit dan može da postane kratak prelaz do zaštićene uvale.
  • Pravo doba dana. Na Jonskom moru letnji vetar obično ojača rano popodne i smiri se uveče, pa duži prelaz može da se odradi tokom mirnijeg jutra. Na Egeju letnji meltemi ume da duva i nekoliko dana zaredom, i skiper planira rutu oko njega.
  • Blaže ljuljanje u plovidbi. Mala promena kursa često može da učini da se brod pomera mirnije.
  • Neko ko je to već video. Recite skiperu na vreme ako se ne osećate dobro. Može da vam prepusti kormilo, nađe najmirnije mesto na palubi ili promeni plan.

Ako vam je morska bolest najveća briga, Jonsko more je dobro mesto za početak: mirnije more i kratki prelazi između ostrva, zato ga i zovemo savršenim izborom za početnike.

Česta pitanja

1Može li morska bolest da se javi i na sidru?
Mnogo je manje verovatno. Na sidru se brod blago ljulja, a skiper za noć bira mesto zaštićeno od vetra. Ako vam ipak nije dobro, pomaže vreme na kopnu, jer simptomi prolaze kada pokret prestane.
2Da li morska bolest prolazi?
Da. Simptomi obično prođu ubrzo pošto pokret prestane, a ako se pokret nastavi, većina ljudi se navikne za dva do tri dana.
3Da li je katamaran bolji ako sam sklon morskoj bolesti?
Može da bude mirniji. Katamaran stoji na dva trupa i ne naginje se pod jedrima kao jedrilica, pa se pokret oseća stabilnije. I on se ipak pomera sa talasima, pa saveti iznad važe i na katamaranu.
4Da li da popijem tabletu za svaki slučaj?
Prvo pitajte farmaceuta ili lekara. Ako je uzimate, uzmite je pre polaska, kako je propisano, jer mnogo slabije deluje kada vam je već muka.
5Da li deca mogu da dobiju morsku bolest?
Mogu, deca od otprilike 2 do 12 godina su joj sklonija od odraslih. Držite ih na palubi sa pogledom na horizont, zaokupite ih pričom ili pesmom i pitajte farmaceuta koja sredstva odgovaraju njihovom uzrastu.

Vaša nedelja

Da li vas morska bolest drži na kopnu?

Napišite nam to kada nam pošaljete upit, i predložićemo rutu i brod imajući to u vidu.

Pošaljite upit