Da li se jedrilica prevrće - iskreno o nagibu, kobilici i katamaranu
Zašto se jedrilica naginje, a ne prevrće, koliko je stabilan katamaran, šta znače CE kategorije i kako skiper plovi oko vremenske prognoze.

Da li jedrilica može da se prevrne? Mnogi to pitaju tek kada se ohrabre, obično pošto su prvi put videli fotografiju jedrilice nagnute pod jedrima. Pitanje se pojavi i kada ekipa bira između jedrilice i katamarana, jer deluje kao da je jedan od ta dva broda „sigurniji“.
Kratak odgovor: krstarička jedrilica se pod jedrima naginje, ali je teška kobilica vraća u uspravan položaj, pa je prevrtanje krajnje malo verovatno. Katamaran plovi ravno i veoma je stabilan, a prevrtanja su izuzetno retka i vezana za ekstremne uslove. U nastavku objašnjavamo zašto, bez ulepšavanja, ali i bez straha.
Zašto se jedrilica naginje i da li je to opasno?

Nagib je normalan deo jedrenja, a ne znak da nešto nije u redu. Vetar gura jedra i brod legne na jednu stranu, na jačem vetru i do dvadesetak stepeni. Jedrilica je napravljena upravo za to, a mnogim jedriličarima je baš taj trenutak, kada brod ubrza i nagne se, najlepši deo dana.
Jedrilicu drži uspravnom kobilica: teško peraje ispod trupa, sa balastom od olova ili gvožđa. Dok je brod uspravan, kobilica visi pravo dole. Kada se brod nagne, ona se pomeri u stranu i sve jače ga vuče nazad, kao teg na kraju poluge.
U isto vreme se dešava i nešto drugo: što se brod više nagne, vetar sve slabije gura jedra. Sila koja naginje brod opada, a sila koja ga vraća raste. Zato se jedrilica na naletu vetra nagne, izgubi deo snage i ponovo se ispravi.
Šta ako vam je nagib neprijatan?
Recite skiperu. On može da popusti jedra, pa se brod odmah ispravi, ili da smanji površinu jedara (to se zove refovanje), pa jedrilica plovi uspravnije i mirnije. Dok brod plovi pod nagibom, najudobnije je sedeti na višoj strani kokpita i držati se za rukohvat kada ustajete.
Koje jedrilice se zaista prevrću?
Slika jedrilice koja se prevrne obično dolazi sa malih jedrilica bez kobilice, na kojima se uči jedrenje i plovi na regatama. One nemaju balast ispod trupa, pa se protiv nagiba bori sama posada, naginjući se preko ivice broda. Na takvoj jedrilici prevrtanje je deo jedrenja: pre ili kasnije se desi svakome ko na njoj plovi.
Jedrilice koje se iznajmljuju za nedelju na moru su nešto sasvim drugo. To su krstaričke jedrilice sa teškom kobilicom, i kod njih je prevrtanje veoma, veoma malo verovatno.
Iskreno ćemo reći i ovo: u pravoj oluji na otvorenom moru, sa velikim talasima koji se lome, i jedrilicu sa kobilicom talas može da obori na bok. Čak i tada ga kobilica obično vrati u uspravan položaj. Ali to su uslovi oluje na otvorenom moru, a ne letnjeg odmora među ostrvima.
Može li katamaran da se prevrne?

Katamaran je stabilan na drugi način. Nema tešku kobilicu, nego dva trupa razmaknuta nekoliko metara, pa ga drži sama širina. Lagoon 42, na primer, širok je 7,68 m, a prazan je težak oko 12 tona. Zato katamaran plovi ravno: nema nagiba, čaša ostaje na stolu, a po brodu se lako hoda i dok plovite.
Prevrtanje krstaričkog katamarana je izuzetno retko. Iz Lagoona, jednog od najpoznatijih proizvođača katamarana, za nemački časopis YACHT procenjuju da se od oko 6.400 brodova koje su napravili prevrnulo tek nekoliko. Britanski Yachting World piše da je prevrtanje veoma malo verovatno kod većine modernih katamarana, i da su široki, udobni katamarani, građeni kao kuća na vodi, manje izloženi tom riziku od brzih, sportskih modela.
Kada se prevrtanje ipak desi, priča je obično ista: previše jedara na jakom naletu vetra ili na velikim talasima, često na lakšem brodu ili kada se brodom pogrešno upravlja.
Pošteno je reći i da katamaran ima jednu manu u odnosu na jedrilicu. Pošto se ne naginje, ne upozorava nagibom kada nosi previše jedara, a kada bi se prevrnuo, ostao bi okrenut naopačke, jer nema kobilicu koja bi ga vratila. Zato se katamaranom plovi po brojevima: jedra se smanjuju rano, prema jačini vetra i tabeli iz uputstva proizvođača. Iskusni skiperi to znaju i jedra na katamaranu smanje na vreme, pre nego što zatreba.
Šta znače CE kategorije A, B, C i D?
Svaki novi rekreativni brod koji se prodaje u Evropskoj uniji dobija projektnu kategoriju, poznatu kao CE kategorija. Ona kaže za kakav vetar i talase su projektovane stabilnost i plovnost broda. Stabilnost jedrilica i katamarana ocenjuje se po međunarodnom standardu ISO 12217, koji brod prema konstrukciji i najvećem opterećenju svrstava u jednu od četiri kategorije:
- Kategorija A: vetar jači od 8 bofora, značajna visina talasa preko 4 m
- Kategorija B: vetar do 8 bofora, značajna visina talasa do 4 m
- Kategorija C: vetar do 6 bofora, značajna visina talasa do 2 m
- Kategorija D: vetar do 4 bofora, značajna visina talasa do 0,3 m
Osam bofora je olujni vetar, od 34 do 40 čvorova (oko 63 do 74 km/h). Značajna visina talasa je prosečna visina najviše trećine talasa. Kategorija A obuhvata i jači vetar i više talase od toga, ali ni ona ne pokriva ekstremne uslove kao što su orkan ili ogromni pojedinačni talasi.
Kategorija stoji u tehničkim podacima broda, uz najveći broj osoba za tu kategoriju. Katamaran Lagoon 42, na primer, ima oznaku A12 / B14 / C20 / D30: u kategoriji A projektovan je za najviše 12 osoba, a u kategoriji B za najviše 14.
Kakvi su uslovi leti tamo gde plovimo?
Naše rute po Grčkoj na ovom blogu vode po Jonskom moru iz Lefkade ili Preveze, po Saronskom zalivu kod Atine i po Sporadima iz marine Volos.
- Jonsko more. Od kraja maja do kraja septembra ovde duva maistro, severozapadni vetar koji obično stigne rano popodne, ima 3 do 6 bofora i uveče se smiri. Meltemi je ovde mnogo slabiji nego u Egejskom moru, pa je Jonsko more savršen izbor za prvo jedrenje.
- Egejsko more: Saronski zaliv i Sporadi. Leti ovde duva meltemi. Obično se digne rano popodne do 4 ili 5 bofora i smiri se do zalaska sunca, ali ume da dostigne 5 do 7 bofora i da duva i po nekoliko dana zaredom. Saronski zaliv je od njega zaštićeniji: uz obalu kopna meltemi tu ima najviše 4 do 6 bofora i duva ređe nego oko Kiklada.
Snaga meltemija zavisi i od meseca, pa je za Egejsko more važno i kada jedriti u Grčkoj: najjači je u julu i avgustu, a u junu i septembru obično ređe duva punom snagom.
Uporedite to sa kategorijama iznad: već brod kategorije B projektovan je za vetar do 8 bofora i talase do 4 m. Običan letnji dan je daleko ispod toga, a za dane kada meltemi zaista zaduva postoji jasan plan.
Kako skiper plovi oko vremenske prognoze?

Najvažnija stvar nije sam brod, nego odluka kada i kuda ploviti. Skiper je iskusan, licenciran profesionalac koji boravi sa vama na brodu cele nedelje i prati vremensku prognozu. Rutu predlaže skiper i sastavlja je u skladu sa vremenskim uslovima i željama gostiju.
U praksi to izgleda ovako:
- Lep dan i dobar vetar: jedri se, a uvale za kupanje i noćenje biraju se prema smeru vetra. Iskusni skiperi za noćenje biraju mirne, zaštićene uvale.
- Vetrovit dan: polazak ranije ujutru, pre nego što vetar ojača, kraći prelaz ili manje jedara na vreme.
- Loše vreme: plan se menja ili brod čeka u sigurnoj luci dok se vreme ne smiri.
Vama za sve to ne treba iskustvo. Brodom upravlja skiper, a u nekim lukama gosti pomažu oko konopa pri pristajanju: dodaju ili bace konop, vežu ga za bitvu, nameste bokobrane. To je osnovno i skiper to objasni na početku svake nedelje. Ostala osnovna pravila bezbednosti na jedrenju, od prsluka za spasavanje do kretanja po palubi dok brod plovi, jednostavna su i važe na svakom brodu.
Česta pitanja
1Koliko se jedrilica naginje dok plovi?
2Da li je katamaran sigurniji od jedrilice?
3Da li se plovi kada duva jak vetar?
4Da li mi treba iskustvo da bih bio bezbedan na brodu?
5Gde mogu da vidim CE kategoriju broda?
Vaša nedelja
Želite nedelju na moru bez brige?
Recite nam koliko vas je, kada biste da plovite i da li vam je draža jedrilica ili katamaran, pa ćemo predložiti brodove koji vam odgovaraju.